PROTEIN S

Protein S

Protein S je važan prirodni antikoagulant koji pomaže u regulaciji zgrušavanja krvi. Deluje kao kofaktor aktiviranom proteinu C (APC), pomažući mu u deaktivaciji faktora koagulacije Va i VIIIa, čime sprečava prekomerno zgrušavanje krvi. Održavanje odgovarajuće ravnoteže u procesu koagulacije je ključno za sprečavanje tromboza i normalan protok krvi, a protein S ima značajnu ulogu u ovom procesu.

Vrste proteina S

Protein S postoji u dva oblika u krvi:

Slobodni protein S: Aktivni oblik proteina koji deluje kao kofaktor aktiviranom proteinu C.

Vezani protein S: Većina proteina S u krvi je vezana za komplement C4b, i u tom obliku nije aktivna.

Samo slobodni protein S učestvuje u procesu koagulacije, pa se njegov nivo meri pri dijagnostici poremećaja zgrušavanja.

Nedostatak proteina S

Nedostatak proteina S može biti nasledan ili stečen, a obično dovodi do povećanog rizika od tromboze. Nasledni nedostatak proteina S prenosi se autosomno dominantno, što znači da mutacija u jednom od gena može uzrokovati smanjenu funkciju ili nivo proteina S. Postoje tri tipa naslednog nedostatka proteina S:

Tip I: Smanjena količina slobodnog i ukupnog proteina S.

Tip II: Normalna količina proteina S, ali smanjena funkcija.

Tip III: Normalna ukupna količina proteina S, ali je smanjena količina slobodnog proteina S.

Stečeni nedostatak proteina S može se javiti kod različitih stanja, kao što su:

Trudnoća

Upotreba oralnih kontraceptiva

Bolesti jetre

Diseminovana intravaskularna koagulacija (DIC)

Vitamin K deficijencija

Stečeni nedostatak proteina S može biti privremen, ali i dalje nosi povećan rizik od tromboembolijskih događaja.

Protein S i tromboza

Nedostatak proteina S povećava rizik od razvoja krvnih ugrušaka, posebno venoznih tromboza. Pacijenti s ovim nedostatkom mogu imati veću sklonost ka dubokoj venskoj trombozi (DVT), plućnoj emboliji (PE) i drugim oblicima tromboembolijskih poremećaja. Povećan rizik od tromboze posebno se javlja kod faktora kao što su operacije, trudnoća ili dugotrajna nepokretnost.

Kada se radi test na protein S?

Testiranje nivoa proteina S u krvi obavlja se kod osoba koje su imale epizode tromboze, posebno u mladosti ili bez očiglednih faktora rizika. Takođe, test se može preporučiti ako postoji porodična istorija tromboze ili ako se sumnja na nasledni poremećaj koagulacije. Ovaj test uključuje merenje ukupnog i slobodnog proteina S, kao i funkcionalnog kapaciteta proteina.

Priprema za test

Test na protein S zahteva uzimanje uzorka krvi. Važno je napomenuti lekaru o svim lekovima koje pacijent koristi, jer neki lekovi, posebno antikoagulansi i hormonska terapija, mogu uticati na rezultate testa. Na primer, oralni kontraceptivi mogu smanjiti nivo proteina S u krvi.

Lečenje nedostatka proteina S

Lečenje nedostatka proteina S obično uključuje upotrebu antikoagulantnih lekova kako bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Kod osoba sa naslednim nedostatkom, antikoagulansi se mogu koristiti dugoročno, posebno ako je rizik od tromboze visok. U situacijama kao što su operacije, trudnoća ili periodi nepokretnosti, može biti neophodna dodatna preventivna terapija.

Zaključak

Protein S je ključan regulator koagulacije, a njegov nedostatak može dovesti do ozbiljnih poremećaja zgrušavanja krvi, uključujući povećan rizik od tromboze. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuća terapija mogu smanjiti rizik od komplikacija i omogućiti normalan život bez većih zdravstvenih problema. Ako vaš lekar sumnja na nedostatak proteina S, testiranje nivoa ovog proteina je važno za procenu rizika i postavljanje pravilne dijagnoze.

Klinicki znacaj:
▼ponovljeni pobačaji, komplikacije trudnoće, arterijske tromboze, neonatalna purpura fulminans, deficijancija vitamina K, oralna antikoagulantna terapija, akutna tromboza, akutne infekcije, bolesti jetre, DIC, nefrotski sindrom
Uzorak:
cP
Metoda:
KGM
Stabilnost:
2-8°C 1dan
Minimalna zapremina uzorka:
0.5mL
Obrtno vreme:
do 4 dana uto/pet
Cena: 2.950,00 din.