SKRINING HROMOZOMOPATIJA

Šta su hromozomopatije?
Hromozomopatije su poremećaji hromozoma, a najčešći ovakav poremećaj kod dece je trizomija 21 (Daunov sindrom, mongoloidnost). Drugi poremećaji hromozoma su trizomija 18, trizomija 13, Tarnerov sindrom i mnogi drugi, ali su oni mnogo ređi.
Kako proveriti da li je dete hromozomski zdravo? Da li je beba hromozomski zdrava, odnosno da li ima normalan kariotip, možemo utvrditi na dva načina:- neinvazivno (neinvazivni prenatalni testovi – NIPT, ultrazvučnim pregledima u prvom i drugom trimestru, biohemijskim skriningom – dabl i tripl test) i
- invazivno (dijagnostika hromozomopatija).
Kada se radi skrining hromozomopatija? Biohemijski skrining se radi se u prvom (između 8 i 14 nedelja starosti trudnoće) ili drugom trimestru trudnoće (između 14 i 22 nedelja) u sklopu sa ultrazvučnim pregledom. Biohemijski skrining hromozomopatija u prvom trimestru-DABL TEST U ovom periodu ovaj metod, zajedno sa godinama majke i debljinom bebinog vrata, otkriva oko 90% beba sa hromozomopatijama. Analiziraju se dve materije u krvi majke: • slobodni beta HCG • PAPP-A Biohemijski skrining hromozomopatija u drugom trimestru-TRIPL TEST i QUADRIPLE TEST U drugom trimestru se biohemijski skrining koristi : • za korigovanje rizika od hromozomopatija ali i • za postavljenje sumnje za postojanje nekih anomalija na bebi. Određuju se tri hormona i to:
- alfa-feto protein (AFP),
- beta humani horionski gonadotropin (beta HCG)
- slobodni estriol (uE3)
- BEZBOLAN- Uzima se samo jedna epruveta krvi majke
- 99,9% PRECIZAN- DNK bebe se analizira najnovijom tehnologijom sekvencioniranja celokupnog genoma
- NEINVAZIVAN- Ne postoji nikakav rizik po zdravlje mame i bebe
- Za trudnice koje žele da izbegnu invazivne metode (amniocentezu, kordocentezu, biopsiju horionskih čupica)
- Za buduće roditelje koji imaju porodičnu istoriju genetskih anomalija
- Za sve buduće roditelje koje žele da budu sigurni u zdravlje bebe još na početku trudnoće


